Dan kada je NATO kasetnim bombama posejao smrt po Nišu: 16 civila ubijeno u krvavom napadu na centar grada municijom koja je danas ZABRANJENA (FOTO)
Dodajte Kurir u vaš Google izbor7. maja 1999. godine, u razmaku od svega desetak minuta, Niš je postao poprište jednog od najtežih i najkontroverznijih napada tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije. U 11.20 i 11.30 časova, avioni Ratnog vazduhoplovstva Kraljevine Holandije izbacili su kontejnere sa kasetnim bombama BLU-97, namenjene, kako je tada navedeno, Niškom aerodromu na periferiji grada.
Međutim, umesto vojnog cilja, smrtonosni rasprskavajući projektili završili su u širem centru Niša — kilometrima udaljeni od aerodroma. Prema dostupnim podacima i izveštajima sa terena, bombe su pale u tri gradske zone: u blizini niškog Kliničkog centra i Patologije, u zoni Banovine, pijace i autobuske stanice kod Tvrđave, kao i na parkingu Niš Ekspresa pored Nišave.
U trenutku napada u centru grada nalazio se veliki broj civila. U eksplozijama je, prema različitim izvorima, poginulo između 14 i 16 ljudi, dok je više desetina povređeno — među njima teže i lakše ranjeni. Najveći broj žrtava bio je na pijaci i u okolnim ulicama, gde su se u to vreme nalazili prolaznici i prodavci.
Svedočanstva sa lica mesta opisuju scene haosa i razaranja. Zgrade u centru bile su teško oštećene, fasade izrešetane fragmentima kasetne municije, dok su vozila i ulice bili prekriveni krhotinama. Tadašnji gradonačelnik Niša Zoran Živković izjavio je za strane agencije da u krugu od kilometar nema nikakvog vojnog cilja, opisujući prizore na pijaci i ulicama kao potpuno razorene.
Kasetne bombe, koje raspršuju veliki broj manjih eksplozivnih elemenata, kasnije su zabranjene međunarodnim konvencijama koje su potpisale brojne države. U to vreme, korišćenje ove vrste municije izazvalo je brojne kritike međunarodnih organizacija i humanitarnih struktura.
U izveštajima Hjuman rajts voča navodi se 14 poginulih civila i 28 povređenih, dok su domaći izvori govorili o 16 stradalih. NATO je nakon napada izrazio žaljenje zbog civilnih žrtava, uz tvrdnju da cilj nije bilo civilno stanovništvo, već vojni objekti koji su, prema njihovim navodima, promašeni.
Napad na Niš 7. maja 1999. ostao je upamćen kao prvi slučaj upotrebe kasetne municije u urbanom području tokom NATO agresije, nažalost, ne i poslednji.
Kurir.rs